Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića Zlatar

Učilište u Zlataru djeluje od 1964. godine kada je osnovano kao Narodno sveučilište Općine Zlatar Bistrica sa sjedištem u Zlataru, sa zadatkom razvoja kulture i obrazovanja na širokom području tadašnje Općine Zlatar Bistrica. Kasnije mijenja ime u Narodno sveučilište „Ivan Goran Kovačić“, a 1997. godine preoblikovano je u Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića Zlatar.

Sveučilište se u početku bavilo obrazovnom djelatnošću koja se u potpunosti ugasila do početka osamdesetih godina 20-tog stoljeća, od kada se naglasak stavlja na razne vidove kulturne djelatnosti i informiranja. S vremenom je dio djelatnosti (radijska, knjižnična, muzejska) izdvojen iz sastava Učilišta te su sukladno zakonu osnovane samostalne institucije.

Pučko učilište je kulturna, prosvjetna i informacijska javna ustanova. Njegovo je djelovanje danas usmjereno prvenstveno k promicanju svih oblika kulturno-umjetničkog stvaralaštva s ciljem razvoja kulture kao jedne od temeljnih vrijednosti i bitnih sastavnica društvenog života Grada Zlatara. Zadatak je Učilišta predvoditi, organizirati i koordinirati kulturna događanja u Gradu s ciljem razvoja kulturne ponude, uz potporu drugim organizatorima kulturnih događanja. U tom je smislu razvijena uspješna suradnja s Gradom Zlatarom, Gradskom knjižnicom, Galerijom izvorne umjetnosti, osnovnim školama u Zlataru i Belcu, Srednjom školom Zlatar, Dječjim vrtićem „Uzdanica“ te gradskim kulturnim i drugim udrugama.

Kao nositelj organizacije najveće gradske manifestacije - Dana kajkavske riječi, Pučko učilište je ovu tradicionalnu rujansku manifestaciju razvilo i proširilo novim sadržajima organizirajući je kao desetdnevnu manifestaciju prvenstveno kulturnog i etno karaktera, s dodatkom zabavnih i sportskih sadržaja koji uključuju angažiranje brojnih ustanova i udruga. Na isti je način i obilježavanje Dana Grada (27. travnja) preraslo u višednevni program s naglaskom na kulturne sadržaje za sve generacije. Organizacijom dodatnih kulturnih sadržaja tijekom godine, prvenstveno koncerata ozbiljne glazbe, kazališnih predstava za djecu i odrasle te amaterskih dramskih predstava, nastoji se doprinijeti kvaliteti kulturnog života u gradu.

Središte tog kulturnog života je zlatarski Sokolski dom (Sokolana). Ova jedinstvena građevina od izuzetne arhitektonske, kiparske i slikarske vrijednosti zbog koje je 2004. godine proglašena kulturnim dobrom, izgrađena je 1910. godine u secesijskom stilu, donacijom dr. Jurja Žerjavića čije ime Učilište nosi. Unutrašnjost doma krase freske slikara Bogumila Cara koje naglašavaju sokolske vrijednosti izražene u harmoniji oblikovanja tijela i duha. 2014. godine započinju aktivnosti na njenoj opsežnoj sanaciji uz dogradnju kako bi kao jedna od najstarijih građevina u gradu i zaštićeno kulturno dobro zadržala svoju građevinsku i arhitektonsku vrijednost, ali i odgovorila suvremenim potrebama kao središte kulturnog života grada.